Inđija je i ove godine proslavila slobodarsku tradiciju dva dana – 22. oktobra i 8. novembra – Dan oslobođenja Inđije u Drugom i Prvom svetskom ratu i time još jednom pokazala da vrednuje sve žrtve utkane u današnju slobodu.
Posle prošlogodišnje veličanstvene proslave obeležavanja stogodišnjice Dana kada je srpska vojska, posle golgote stradanja od Cera, preko Kolubare i Albanije, do herojskog proboja Solunskog fronta – stigla u srpsku Vojvodinu, ove godine Mitrovdan je obeležen skromno i dostojanstveno.

Najpre izložbom „Male priče velikog rata“ , a potom i polaganjem venaca na spomenike Milunke Savić i Kralja Petra Prvog Oslobodioca kao i svečanom akademijom.
-Kada govorimo o Prvom svetskom ratu mogli bismo da govorimo verovatno decenijama i ne bismo stigli da ispričamo ni deo onoga što su naši preci učinili za nas danas, za naše živote, za našu egzistenciju, ali i ono što je najvažnije za našu slobodu i za slobodu naše dece.

-Na nama je samo da budemo, makar u najmanjoj mogućom meri, dosledni naših predaka i da ne zaboravimo ono što su oni učinili i upravo to činimo ovim obeležavanjem, istakao je predsednik opštine Inđija Vladimir Gak.
Inđija ima tri vrlo značajna datuma u toku godine, to je gradska Slava Duhovi, zatim, Dan oslobođenja od fašizma u Drugom svetskom ratu i Mitrovdan, kada obeležavamo oslobođenje u Prvom svetskom ratu, rekao je predsednik Skupštine opštine Inđija Milan Predojević.
-Inđija je jedan od retkih gradova koji ume da proslavi svoj dan kao dan kada ga je oslobodila srpska vojska. Kad se svi gradovi u Srbiji tome nauče onda će moći da se ponose ovako kako se Inđija ponosi i da ima dva ovakva spomenika, jer poštuje svoju tradiciju i ono što je bilo dobro i ono što je bilo loše, a to je jedini način da se gradi budućnost. Svaka čast Inđiji, poručio je Predrag Marković, izaslanik NJKV princa Aleksandra.
Na svečanoj akademiji izvedena je pozorišna predstava Niškog narodnog pozorišta „Vaskrs na Moglenu“, koja na umetnički način prenosi savremenoj publici jednu od brojnih priča Velikog rata, a inspirisanu opisom u „Srpskoj trilogiji“ Stevana Jakovljevića.