Đurđevdan otvara sezonu slava
Prva velika slava u maju je 6. maj – Sveti Georgije (Đurđevdan), jedan od najčešćih zaštitnika srpskih porodica. Ovaj praznik tradicionalno označava dolazak proleća, a prati ga niz običaja – od pletenja venaca do ranog ustajanja i umivanja na reci.
Već dva dana kasnije, 8. maja, obeležava se Sveti Marko (Markovdan), koji se u pojedinim krajevima Srbije slavi kao krsna slava.

Posebno mesto ima 12. maj – Sveti Vasilije Ostroški, jedan od najpoštovanijih svetaca u srpskom narodu. Ovaj dan mnogi slave kao svoju slavu, dok hiljade vernika posećuje manastire i crkve širom zemlje.

Jedan od datuma koji se često obeležava u srpskim domovima je 22. maj – Sveti Nikola (letnji Nikoljdan). Iako je glavni Nikoljdan u decembru, ovaj „letnji“ datum mnogi slave kao preslavu ili dodatni slavski dan, a ima i porodica kojima je upravo ovaj dan glavna slava.
Veliki praznici bez porodične slave
Pored krsnih slava, maj donosi i važne crkvene praznike:

– 21. maj – Spasovdan (Vaznesenje Gospodnje), koji se obeležava kao zavetna slava mnogih gradova, među kojima je i Beograd.
– 31. maj – Duhovi (Sveta Trojica), jedan od najvećih praznika u pravoslavlju, često obeležen kao seoska ili crkvena slava.